Otkad sam se 2013. godine vratila na Fizički odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu vodila sam dva znanstvena EU projekta u vrijednosti od milijun i šesto tisuća eura.  Ovo pozamašno financiranje dopustilo mi je da se nastavim baviti konkuretnom znanošću te da uspostavim i vodim međunarodnu skupinu znanstvenika na zagrebačkom PMF-u s kojom proučavam razvoj galaksija kroz svemirsku povijest. 

Prijava EU projekata je sve samo ne laka

U Hrvatsku sam se vratila 2013. godine nakon gotovo deset godina znanstvenog usavršavanja izvan nje (uglavnom u Njemačkoj i SAD-u). Tri godine prije povratka radila sam u Bonnu u Njemačkoj, na Institutu Argelander Institute for Astronomy za zvjezdarnicu European Southern Observatory. Iako Hrvatska tada još nije bila članica Europske Unije, bio joj je otvoren pristup EU fondovima te sam 2012. godine prijavila dva znanstvena projekta za EU financiranje koje sam namjeravala izvoditi na zagrebačkom PMF-u.

Prijava EU projekata sve je samo ne laka. Svaka prijava sadržavala je tridesetak stranica u kojima sam detaljno opisivala pozadinu planiranog istraživanja, konkretan radni i financijski plan te tijek istraživanja, kao i rezervne planove. Morala sam točno definirati proizvode projekta (poput objavljenih radova, završenih disertacija, baza podataka ustupljenih znanstvenoj javnosti) te utjecaje rezultata planiranog istraživanja kako na lokalnu tako i na širu zajednicu. I komunikacija rezultata s javnošću bitan je dio ovakvih projekata (i zapravo jedan od glavnih razloga zašto sam se zadnjih godina intenzivno počela baviti popularizacijom znanosti). 

Svoje dvije prijave za EU financiranje pripremala sam punih pola godine. U konačnici su oba prijavljena projekta bila uspješna. Kroz prvi, Career Integration Grant „AGN  feedback”, koji je započeo 2013. dodijeljeno mi je sto tisuća eura u trajanju od četiri godine, a kroz drugi, European Research Council Starting Grant „CoSMass”, koji je započeo 2014. dodijeljeno mi je milijun i pol eura u trajanju od pet i pol godina. 

U izvođenju projekata ne manjka izazova

Financiranje koje mi je dodijeljeno ponajprije je usmjereno na zapošljavanje mladih znanstvenika (doktoranada i poslijedoktoranada) koji rade na raznim istraživanjima planiranim i definiranim u projektima „AGN feedback” i „CoSMass”. Izazova nije manjkalo. 

Jedan od njih bio je skupiti međunarodni tim odličnih mladih znanstvenika koji bi radili na zagrebačkom PMF-u i koji bi svojom kvalitetom mogli osigurati uspjeh projektima koji su tematski bili nešto potpuno novo u Hrvatskoj. U tu sam se svrhu punih godinu dana bavila aktivnim znanstvenim marketingom, odnosno oglašavanjem u međunarodnoj znanstvenoj zajednici slobodnih pozicija u sklopu mojih projekata na zagrebačkom PMF-u. Uspjela sam uspostaviti grupu doktoranada i poslijedoktoranada iz Hrvatske, Finske, Italije i Australije. Uspješno rješavanje ovog izazova, međutim, bio je tek početak mnogih izazova koji su slijedili.

Primjerice, jedan od najizazovnijih dijelova projekata bila je obrada velike količine podataka koju smo zabilježili radioteleskopom Vrlo veliki antenski niz (engl. Karl G. Jansky Very Large Array) koji se nalazi u Novom Meksiku u SAD-u te provjera tih podataka i rad na našim prvim znanstvenim radovima koji su se temeljili na tim podacima. U tom smo procesu stalno nailazili na neočekivane probleme te smo morali nalaziti nekad vrlo kreativne načine kako ih riješiti. Cijeli ovaj proces uključivao je višegodišnji rad grupe u Zagrebu, u suradnji sa širim timom od desetak znanstvenika s institucija u Njemačkoj, Italiji i SAD-u.

I kako je sve završilo?

Projekt ”AGN feedback” uspješno je završen 2017. godine, dok se projekt ”CoSMass” privodi uspješnom kraju u srpnju 2019. godine. Objavili smo ukupno više od 40 radova u znanstvenim časopisima, uz jedno posebno izdanje časopisa ”Astronomy & Astrophysics” posvećeno samo našem projektu imena VLA-COSMOS 3 GHz Large Project. Znanstvenoj zajednici ustupili smo više kataloga u kojima su zapisane galaksije koje smo opazili i njihove značajke kako bi se svaki znanstvenik na svijetu mogao njima koristiti za vlastita istraživanja. Postdoktorski istraživači koji su radili na projektima prešli su na prestižne položaje na drugim svjetskim institucijama te je dosad obranjena jedna disertacija, dok su dvije još u planu. Čitavo vrijeme trajanja projekta intenzivno smo se bavili popularizacijom znanosti preko brojnih medija, što je u konačnici kulminiralo internetskim portalom Astroučionica – trenutačno jednom od mojih najdražih projekata 🙂 .